
Međunarodna skijaška federacija – The International Ski Federation, Fédération Internationale de Ski, Internationaler Ski Verband – na svim je jezicima skraćena kao FIS. Organizacija je osnovana 2. februara 1924. godine tokom prvih Olimpijskih igara u Chamonixu u Francuskoj, sa 14 zemalja članica. Danas se 110 nacionalnih skijaških saveza (jedna je trenutno suspendovana) ubraja u članice FIS-a.
Skijanje postoji od pamtiveka, a stare skandinavske legende tome i svedoče. U pećini na severu Rusije može se pronaći najstarija zidna slika koja prikazuje skijaša, a čija je starost sigurno preko nekoliko hiljada godina, dok su u Švedskoj geolozi pronašli delove skija stare oko četiri hiljade godina. Paulus Diaconus, 770. godine nazvao je Laponce lebdećim Fincima.
Iako je postojanje skijanja vrlo staro, u praksi je kao sport skijanje ne tako davno zaživelo. Skijaški sport razvio se u Norveškoj 1850. godine kada je održana prva trka kod grada Christania, današnjeg Osla. Globalna slava skijanja datira od 1888. godine kada je Fridjof Nansen iz Norveške izveo skijaški performans – koristeći skije, poznati je istraživač uspeo preći Grenland za 46 dana. Pierre de Coubertin, osnivač modernih Olimpijskih igara, zajedno sa svojim kolegama iz Međunarodnog olimpijskog odbora, odao je Fridjofu Nansenu počast dodelivši mu 1905. godine drugu Olimpijsku diplomu za zasluge.
Od 1870. godine Alpske zemlje zahvaćene su brzom ekspanzijom skijaškog sporta: u Nemačkoj je 1879. godine održano prvo takmičenje, a 1893. godine u Glarisu, Christoph Iselin pokreće prvi švajcarski skijaški klub. Nacionalni skijaški savezi osnivaju se u Rusiji (1896. godine), Čehoslovačkoj (1903. godine), SAD-u (1904. godine), Austriji i Njemačkoj (1905. godine) te u Norveškoj, Finskoj i Švedskoj (1908. godine). Od 1910. do 1924. godine Međunarodna skijaška komisija nastoji pratiti razvoj takmičarskog skijanja u celom svijetu, a 1924. godine za vreme prvih Zimskih Olimpijskih Igara, Komisija osniva Međunarodnu skijašku federaciju (FIS).










